“Srbi otkrivaju tamnu stranu Kine”

Ugledni holandski ekonomski časopis Het Financieele Dagblad (The Financial Times) objavio je članak “Srbi otkrivaju tamnu stranu Kine”, u kojem se analizira dolazak kineskih investicija, ponašanje srpskih vlasti i zabrinutost građana.

‴‴
Kina sve više stiče uticaj u jugoistočnoj Evropi, sa zabrinutošću primećuje EU, a Srbija je najvažniji kineski partner u regionu.
„Zeleni svet s Linglongom“, piše na internet prezentaciji kineskog proizvođača guma Šandong Linglong. Fotografijama na početnoj stranici prikazuju travnate livade i fudbalske terene, plus fudbalere iz Juventusa i Volfsburga. Šandong Linglong sponzoriše ta dva fudbalska kluba.
Ali stanovnici grada Zrenjanina na severu Srbije kinesku kompaniju ne povezuju sa zelenom, već sa crnom bojom. Linglong želi tamo da izgradi ogromnu fabriku guma, koja bi gradu obezbedila 1200 radnih mesta. Ali šta će osim toga doneti investicija od 800 miliona evra?
“Ta fabrika trebalo bi da proizvede 13,6 miliona guma godišnje”, rekao je Miodrag Bogunović iz udruženja Građanski preokret. “To znači svakodnevno snabdevanje i transport sirovina i guma teškim kamionima, sa izduvnim gasovima, prašinom i nepodnošljivom bukom koja ide uz to”. Ističe da ništa nije predviđeno da upozori lokalno stanovništvo ako višak opasnih materija izađe iz dimnjaka fabrike, a štetne supstance heksan i toluen mogu se osloboditi tokom proizvodnje guma. “Ovde nije rađena celovita procena uticaja na životnu sredinu iako je po zakonu obavezna”, rekao je Bogunović, koji ističe da se u blizini nalazi i zaštićeni rezervat prirode, Carska bara.
KRIZA VODE ZA PIĆE
Nije iznenađujuće što je Zrenjanin veoma zabrinut zbog zagađenja. Grad je u krizi sa pijaćom vodom od 2004. godine. Tada je zdravstvena služba istakla da u vodi iz česme ima previše arsena.
„Nekoliko pokušaja izgradnje nove fabrike pijaće vode je propalo“, rekao je Miodrag Bogunović. Oni koji žele da ostanu zdravi moraju da kupuju flaširanu vodu. „Ali neki ljudi to sebi ne mogu da priušte pa piju nezdravu vodu iz česme “.
Protesti protiv Linglonga do sada nisu bili od koristi. Više od dve stotine prigovora je zvanično odbačeno. Grad je Linglongu poklonio 96 hektara građevinskog zemljišta, a investitor dobija i 75 miliona evra državne podrške.
Kineski Hesteel preuzeo je železaru u gradu Smederevu, na sat vožnje od Beograda. Zijin Mining je kupio rudnik bakra RTB u Boru, na istoku Srbije. Na oba mesta, stanovništvo se žali da je zagađenje životne sredine naglo poraslo nakon ulaska kineskih koncerna.
Više od dvadeset evropskih poslanika nedavno je uputilo hitno pismo Evropskoj komisiji o zagađivanju kineskih kompanija u Srbiji. Ali šta tačno može da uradi EU? Iako je Srbija zemlja kandidat za članstvo u EU, pristupanje Uniji je dugoročan proces.
Bolna tačka u Boru je što je srpska vlada sporazumom o kineskom preuzimanju rudnika bakra zauvek izuzela Zijin od odgovornosti za štetu u životnoj sredini, kažu istraživači. Šef odeljenja za kvalitet vazduha u srpskoj agenciji za životnu sredinu, koji je isticao opsanost od zagađenja, otpušten je krajem decembra.
„SRBIJA JE VAZAL KINE“
Od zemalja jugoistočne Evrope, Srbija ima daleko najtopliji odnos sa Kinom. Zemlja je sve više vazal Kine, izjavio je američki think tank CSIS 2020. godine. Predsednik Vučić glasno izražava ljubav prema Kini. Njegova stranka SNS kontroliše parlament pa kritičari kineskih aktivnosti u Srbiji ne bi trebalo da očekuju uspeh.
Ali koliki je zapravo uticaj kineskih kompanija? „Teško je dobiti suštinske informacije o ovome“, rekla je novinarka Ivana Pavlović sa ekonomskog sajta Nova Ekonomija u Beogradu. Sporazumi Srbije sa trećim zemljama “trebalo bi da slede principe EU jednakog tretmana, transparentnosti, nediskriminacije i konkurencije”, rekla je Evropska komisija u prošlogodišnjem izveštaju o Srbiji. Ali to u Beogradu ne funkcioniše tako. Skupština Srbije donela je zakon 2020. godine koji kaže da javne nabavke nisu obavezne za infrastrukturu od nacionalnog značaja, objašnjava Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija. „Vlada može da postavi kriterijume koje strateški partneri moraju da ispune za svaki projekat. To znači da postoji ogroman rizik da postave kriterijume koji se tačno podudaraju sa njihovim favoritima “. Ističe da su javni tenderi u Srbiji sada više izuzetak nego pravilo. Beograd obično sklapa ugovore u obliku bilateralnih sporazuma sa drugim zemljama. Srbija takve poslove obično zaključuje sa Kinom, ali „to nije jedina zemlja“, naglašava Nenadić. „Takođe vidimo takve sporazume sa kompanijama iz Azerbejdžana, Rusije, Emirata i Turske. Na tržište Srbije sada ulaze i grupe iz EU. Nenadić ukazuje na izgradnju metroa u Beogradu, koju kineske i francuske kompanije izvode bez javnog nadmetanja.
INVESTICIJE SU KREDITI
Postoji još jedna bolna tačka, kaže Ivana Pavlović. Vlada govori o kineskim aktivnostima poput izgradnje puteva kao o “kineskim investicijama”. „Ali to nisu investicije, Kina daje kredit za projekat. To nikad ne čujete na nacionalnoj televiziji. Ljudi nemaju pojma kakav je efekat na nacionalni dug “. Srbija i Kina dogovorile su se da će kineski radnici koji počnu da rade u Srbiji biti podložni kineskom zakonu o radu prvih pet godina.
U Zrenjaninu borba protiv Linglonga još nije gotova. „Imamo prirodne potencijale da budmo glavno poljoprivredno-proizvodno područje u Srbiji“, rekao je Miodrag Bogunović. „Umesto toga, ovde uvode prljavu tehnologiju, koja nije bila dobrodošla u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i drugim razvijenim zemljama.
‴‴

Miodrag Bogunović, član Upravnog odbora Građanskog preokreta